Naslovnica BIZNIS Kako što duže zadržati turiste koji stižu dunavskim kruzerima

Kako što duže zadržati turiste koji stižu dunavskim kruzerima

44
0

Dunav je najpopularniji za riječna krstarenja, ali kroz Srbiju je nedovoljno iskorišten. Iako se godinama govori o velikom potencijalu i prilici koju se propušta, Srbija se ne uspijeva svrstati uz zemlje poput Austrije ili Mađarske koje su od ove ponude napravile brend.

Dunavom godišnje samo kruzerima putuje oko dva milijuna ljudi, ali u srpskoj prijestolnicu i oni koji pristanu provedu tek nekoliko sati. Bilo bi, smatraju turistički stručnjaci, dobro da ih na neki način zadržimo ne samo u Beogradu nego i drugim gradovima i ponudimo sadržaje koji će ih motivirati da ponovo posjete Srbiju, piše portal politika.rs.

“Prošle godine pristalo je 1420 kruzera i iskrcalo se 135.000 putnika. Primjećujemo oporavak kruzinga i očekujemo da će 2023. biti još bolja. Najveći broj stranih posjetitelja u Srbiju stiže iz Amerike, Japana, Izraela i Zapadne Europe, a na našim pristaništima pristaje sve više kruzera s visokom kategorizacijom, odnosno s pet zvjezdica i većim kapacitetima”, navodi Vuk Perović, direktor Agencije za upravljanje lukama.

Agencija provodi projekta ‘Probudi Dunav’ čiji je cilj promocija i razvoj kruzinga na Dunavu kroz povezivanje gradova u Gornjem i Donjem Podunavlju. Otvaranjem novih pristaništa želimo pokrenuti lokalno stanovništvo da predstave autentičnost svog kraja – gastronomiju, spomenike, lokalitete i drugo.

Agencija će pokrenuti još jedan projekt ‘Zaplovi Srbijom’. U njemu će se raditi na razvoju infrastrukture za međunarodni putnički i nautički promet, kao i na afirmaciji domaćeg i prekograničnog linijskog prijevoza putnika.

U okviru Strategije razvoja riječnog prometa do 2025. godine s Vladom Srbije pokrenut je i novi investicijski ciklus u izgradnju infrastrukture međunarodnih putničkih pristaništa. Uložena su sredstva u izgradnju pristaništa u Velikom Gradištu, kod Ramske tvrđave, Šapcu i Sremskoj Mitrovici.

Cilj Srbije je da se gradovi na obali Save i Dunava ucrtaju na nautičku kartu Europe. U dunavskom slivu je dobar primjer Austrije koja godišnje bilježi 5000 pristajanja. U Nacionalnoj asocijaciji turističkih agencija Juta kažu da je ovaj turizam u Europi rezerviran za imućne, mahom starije goste i da je važno da se uradi infrastruktura i u samim pristaništima ako želimo da te goste zadržimo kod nas malo duže.

“To su uglavnom brodovi s 300 do 500 gostiju koji imaju sve osigurano i ne troše novac na hranu. Ali je važno da imamo u ponudi pakete za obilazak nekih znamenitosti, da bismo se što bolje predstavili i eventualno promovirali”, objašnjava Aleksandar Seničić, direktor Jute.

Dodaje da oni koji pristanu u Beogradu sada provedu tu nekoliko sati, a moglo bi i drugačije. Da ih zadržimo u Novom Sadu i Beogradu, da jedan dio ode na izlet, a drugi vrijeme provedu u mjestu pristajanja kruzera.

Seničić navodi primer Bara koji je uspeo da mnogo profitira od kruzera. “Ako bismo povukli paralelu s kruzerima na moru, primjerice, u Bar kruzerima tri puta tjedno stiže oko 3500 turista. Trećina ih ostane u Baru, a ostali putuju po Crnoj Gori, na izlete na Skadarsko jezero, Cetinje, Ulcinj. To su prihodi i za prijevoznike, vodiče, mjesta u koja dolaze”, naglašava direktor Jute.


Izvor: www.poslovni.co.rs


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.