Naslovnica JADRAN Vrijeme je kupanja i uživanja u moru – Jeste li znali za...

Vrijeme je kupanja i uživanja u moru – Jeste li znali za prednosti od mora naboranih prstiju? |

62
0

Koža na vrhovima prstiju ruku i nogu smežura se poput suhih šljiva kad se nekoliko minuta namače u vodi. Je li ovo prilagodba koja se dogodila da nam pomogne u našoj evolucijskoj prošlosti? Što ustvari može otkriti o vašem zdravlju danas?

Provedite li više od nekoliko minuta kupajući se u kadi ili veslajući po bazenu, vaši će prsti doživjeti dramatičnu transformaciju. Tamo gdje se nekoć nalazila nježna vijugava lagano izbočena epiderma, sad će se naći nabijeni nabori ‘ružne’ kože.

Ova upečatljiva promjena poznata je, ali pomalo još uvijek zbunjujuća. Samo koža na našim prstima na rukama i nogama se nabora kad smo uronjeni u vodu, dok ostali dijelovi tijela kao što su podlaktice, trup, noge i lice ostaju ništa više naborani nego prije nego što smo ih namočili.

Ovo boranje kože na vrhovima prstiju i nogu, izazvano vodom, desetljećima je okupiralo misli i rad znanstvenika. Većina se pitala što uopće uzrokuje ovo nabiranje, no u novije vrijeme pitanje zašto i kojoj svrsi može poslužiti privuklo je pozornost znanstvenika. Ipak, možda je još intrigantnije ono što naši smežurani prsti mogu otkriti o našem zdravlju.

U toploj vodi potrebno je oko 3,5 minute – na nekih 40C – da se vrhovi prstiju počnu borati, dok na nižim temperaturama od oko 20C može potrajati i do 10 minuta. Međutim, većina studija je otkrila da je potrebno oko 30 minuta namakanja da bi se postigla maksimalna naboranost.

Proces kontroliranja živčanog sustava

Uobičajeno se smatralo da je boranje vrhova prstiju pasivni odgovor gornjih slojeva kože koji nabubre dok voda preplavljuje stanice putem procesa poznatog kao osmoza – gdje se molekule vode kreću kroz membranu kako bi izjednačile koncentraciju otopina s obje strane. Ali još davne 1935. znanstvenici su pretpostavljali da u ovom procesu ima više od preplavljivanja stanica vodom.

Liječnici koji su proučavali pacijente s ozljedama koje su prekinule srednji živac – jedan od glavnih živaca koji se spuštaju niz ruku do šake – otkrili su da im se prsti nisu naborali. Među svojim brojnim ulogama, srednji živac pomaže u kontroli takozvanih simpatičkih aktivnosti kao što su znojenje i suženje krvnih žila. Njihovo otkriće sugerira da je boranje vrhova prstiju uzrokovano vodom zapravo proces kontroliranja živčanog sustava.

Kasnije studije liječnika iz 1970-ih pružile su dodatne dokaze za to, te su predložili korištenje uranjanja ruku u vodu kao jednostavan test za procjenu oštećenja živaca koja bi mogla utjecati na regulaciju nesvjesnih procesa kao što je protok krvi.

Zatim su 2003. neurolozi Einar Wilder-Smith i Adeline Chow, koji su u to vrijeme radili u Nacionalnoj sveučilišnoj bolnici u Singapuru, mjerili cirkulaciju krvi u rukama volontera dok su ih namakali u vodu. Otkrili su da je došlo do značajnog pada protoka krvi u prstima kako se koža na vrhovima prstiju volontera počela borati.

Kad su nanijeli lokalnu anestetičku kremu koja je uzrokovala da se krvne žile u prstima zdravih dobrovoljaca privremeno suze, otkrili su da proizvodi slične razine nabora kao što to čini uranjanje u vodu.

– Ima smisla kad pogledate svoje prste kad se naboraju – kaže Nick Davis, neuroznanstvenik i psiholog sa Sveučilišta Manchester Metropolitan, koji je proučavao bore vrhova prstiju. – Jastučići prstiju blijede, a to je zato što se opskrba krvlju sužava dalje od površine – kaže.

Promjena u ravnoteži soli

Wilder-Smith i njegovi kolege su uvidjeli da kad su naše ruke uronjene u vodu, znojni kanali u našim prstima se otvaraju kako bi dopustili vodu, što dovodi do neravnoteže soli u našoj koži. Ova promjena u ravnoteži soli pokreće aktiviranje živčanih vlakana u prstima, što dovodi do sužavanja krvnih žila oko znojnih kanala. To zauzvrat uzrokuje gubitak volumena u mesnatom području vrha prsta, što povlači kožu koja leži iznad, tako da se ona izobličuje u bore. Uzorak bora ovisi o načinu na koji je krajnji vanjski sloj kože – epiderma – usidren za slojeve ispod njega.

Također su postojala razmišljanja da bi vanjski slojevi kože također mogli malo nabubriti kako bi se pojačale bore. Međutim, samo osmozom, naša bi koža morala nabubriti za 20% kako bi se postigle bore koje vidimo na prstima, zbog čega bi se oni užasno povećali. Ali kada gornji slojevi kože lagano nabubre, a donji se istovremeno smanjuju, bore postaju izražene mnogo prije, kaže Pablo Saez Viñas, biomehanički inženjer na Tehničkom sveučilištu Katalonije, koji je koristio računalno modeliranje kako bi ispitao ovaj mehanizam .

– Oboje vam je potrebno da biste imali normalnu razinu bora – kaže. – Ako nemate taj neurološki odgovor, a što se i događa kod nekih osoba – bore su inhibirane – objašnjava.

Ali ako bore kontroliraju naši živci, to znači da naša tijela aktivno reagiraju na boravak u vodi. – To znači da se to događa s razlogom – kaže Davis.

– Rezultati su bili nevjerojatno jasni – kaže Davis. – Branje je povećalo količinu trenja između prstiju i predmeta. Ono što je posebno zanimljivo je da su naši prsti osjetljivi na ovu promjenu površinskog trenja i koristimo tu informaciju kako bismo primijenili manje sile a sve kako bismo sigurno uhvatili predmet – objašnjava Davis.

Predmet koji su Davisovi volonteri držali težio je manje od nekoliko novčića, tako da je potrebna količina zahvata bila mala. Ali pri obavljanju težih zadataka u vlažnom okruženju, ova razlika u trenju mogla bi postati važnija.

– Ako ne morate stiskati tako jako da biste nešto uhvatili, mišići vaših ruku se manje umaraju i možete to raditi dulje – kaže.

Njegovi nalazi odgovaraju onima drugih znanstvenika koji su otkrili da nam boranje vrhova prstiju olakšava rukovanje mokrim predmetima. Godine 2013. tim neuroznanstvenika na Sveučilištu Newcastle u Britaniji, zamolio je volontere da prenesu staklene kuglice različitih veličina i težine iz jednog spremnika u drugi. U jednom slučaju predmeti su bili suhi, a u drugom su se nalazili na dnu posude napunjene vodom. Sudionicima je trebalo 17% dulje vremena da prenesu potopljene predmete nenaboranim prstima nego kada su bili suhi. Ali kada su im prsti bili naborani, mogli su prenijeti potopljene kuglice i utege 12% brže nego kada su im prsti bili mokri i nenaborani! Zanimljivo je da nije bilo razlike u prijenosu suhih predmeta naboranim ili nenaboranim prstima.

Ženama je potrebno više vremena da razviju bore nego muškarcima

Začudo, postoje i druge zbunjujući misteriji – ženama je potrebno više vremena da razviju bore nego muškarcima, na primjer. I zašto se točno naša koža vraća u svoje normalno stanje – obično nakon 10-20 minuta – ako nema jasnog nedostatka u držanju suhih predmeta kad imamo naborane vrhove prstiju? Sigurno ako nam naborani prsti mogu poboljšati prijanjanje na mokrom, ali ne i naštetiti kad su suhi, zašto naši vrhovi prstiju ne bi bili trajno naborani?

Jedan od razloga za to mogla bi biti promjena osjeta koju također uzrokuju bore. Naši su vrhovi prstiju prepuni živaca, a obrezivanje naše kože mijenja način na koji osjećamo stvari koje dodirujemo (iako je jedno istraživanje pokazalo da to ne utječe na našu sposobnost razlikovanja objekata na temelju dodira).

– Neki ljudi imaju pravu averziju prema tome jer je čudan osjećaj pokupiti nešto naboranim prstima – kaže Davis. – To bi moglo biti zato što je ravnoteža kožnih receptora promijenila položaj, ali može postojati i psihološka dimenzija. Bilo bi zabavno istražiti zašto. Moglo bi biti i drugih stvari koje možemo raditi manje dobro s naboranim prstima – kaže.

Boranje prstiju i zdravlje

No, boranje naših prstiju na rukama i nogama u vodi također može otkriti ključne informacije o našem zdravlju na iznenađujuće načine. Borama je potrebno dulje da se formiraju kod ljudi s kožnim oboljenjima poput psorijaze i vitiliga, na primjer. Bolesnici s cističnom fibrozom osjećaju pretjerano boranje dlanova, ali i prstiju, a to je uočeno čak i kod osoba koje su genetski nositelji bolesti. Pacijenti koji pate od dijabetesa tipa 2 također ponekad pokazuju značajno smanjenu razinu bora kože kada im se ruke stave u vodu. Slično smanjenje bora uočeno je kod ljudi koji su pretrpjeli zatajenje srca, možda zbog nekog poremećaja u kontroli njihovog kardiovaskularnog sustava.

Nesimetrično boranje prstiju – gdje se jedna ruka bora manje od druge unatoč istom vremenu uranjanja – čak se sugeriralo kao rani znak Parkinsonove bolesti jer ukazuje na to da simpatički živčani sustav ne funkcionira ispravno na jednoj strani tijela.

Dakle, dok pitanje zašto su nam se prsti na rukama i nogama uopće počeli skupljati u vodi ostaje otvoreno, naši prsti nalik suhim šljivam pokazuju se korisnim znanstveicima i liječnicima na druge razne iznenađujuće načine.

Z.G.


Izvor: morski.hr


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u