Naslovnica BIZNIS Srbija je ekonomski najveći gubitnik ratova na prostoru bivše Jugoslavije

Srbija je ekonomski najveći gubitnik ratova na prostoru bivše Jugoslavije

61
0

RAT je tragedija ljudskog roda, koja se, nažalost, ponavlja iz generacije u generaciju. U ratu nema pobjednika, samo manjih i većih gubitnika. Čak i u poznatom djelu Umijeće ratovanja piše: “Vrhunsko umijeće ratovanja je pokoravanje neprijatelja bez borbe.”

Čak i ako se zanemare sve moralne osude rata, činjenica je da su ratovi skupi, direktno i indirektno. Puške, tenkovi, obuka vojske, prehrana vojske, transport, vojni zrakoplovi itd., sve to treba financirati. Indirektni troškovi su propuštene prilike jer su se svi materijalni i financijski resursi mogli upotrijebiti u neke druge namjene osim rata. Smrt svakog vojnika je gubitak potencijalnog budućeg gospodarskog proizvoda.

Zbog toga što su skupi, a današnja ekonomska povezanost zemalja jako velika, potencijalni troškovi rata su golemi. Razvijene države odavno ne ratuju jedna protiv druge, bar direktno. Iako je, izgleda, Rusija odlučila zanemariti to pravilo i objaviti rat u Ukrajini.

Srbija je ekonomski najveći gubitnik ratova na prostoru bivše Jugoslavije

Izuzmemo li “specijalne operacije” Rusije u Gruziji, Ukrajini i Čečeniji, jedina država koja aktivno vodi ratove u Europi zadnjih 30-ak godina je Srbija. Kosovo, BiH i Hrvatska – Srbija je u relativno kratkom povijesnom razdoblju puno ratovala, a ako je suditi po izjavama njenih političara, rado bi još.

Ali Srbija je sve te ratove skupo platila, ne toliko direktnim vojnim troškovima koliko ekonomskim nazadovanjem. Iako ni jedna država nije profitirala ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, Srbija je kao inicijator tih ratova platila možda i najveću cijenu, govoreći čisto s ekonomskog stajališta.

To se može lako dokazati usporedbom relativne razvijenosti Srbije u odnosu na Hrvatsku tijekom Jugoslavije, u godinama nakon rata i danas. Rezultat je jasan: Srbija je ratovima 90-ih samu sebe osudila na gospodarsku propast i udaljavanje od stupnja ekonomskog razvoja Hrvatske.

U Jugoslaviji je Srbija bila malo manje razvijena od Hrvatske

I u Jugoslaviji je Srbija bila manje razvijena od Hrvatske, ali razlika je bila puno manja nego danas. Čak se i tada s vremenom povećavala, kada govorimo o užoj Srbiji. Statistički podaci iz Jugoslavije su odvojeno promatrali Srbiju i Vojvodinu, ali to je za analizu čak i korisno jer se razvoj Vojvodine i Srbije u Jugoslaviji odvijao sasvim različito.

1952., prve godine ozbiljnijeg mjerenja društvenog proizvoda u Jugoslaviji, Hrvatska je bila za 19 posto razvijenija od Srbije i 36 posto razvijenija od Vojvodine. To znači da je Srbija imala veći društveni proizvod po stanovniku od Vojvodine. Hrvatska je ostvarivala 4047 dinara BDP-a po stanovniku, Srbija 3422 dinara, a Vojvodina 3005 dinara.

Podaci su to iz Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1988., a kako je dinar bio nestabilna valuta, kojoj su se dodavale i oduzimale jedinice, navedeni su u cijenama iz 1972.

Već 1962. se to mijenja i Vojvodina postaje razvijenija od Srbije. Društveni proizvod po stanovniku Hrvatske je te godine bio za 24 posto veći od društvenog proizvoda Srbije i 21 posto veći od društvenog proizvoda Vojvodine: Hrvatska 8358 dinara, Srbija 6714 dinara, Vojvodina 7356 dinara.

Deset godina kasnije je razlika bila još veća. Hrvatska je ostvarivala 31 posto veći društveni proizvod po stanovniku od Srbije, ali Vojvodina nastavlja sustizati Hrvatsku nakon što je pretekla Srbiju pa je društveni proizvod Hrvatske tek 12 posto veći.

Srbija se blago oporavlja do 1982., kada je društveni proizvod po stanovniku Hrvatske 27 posto veći od njenog, a Vojvodina nastavlja smanjivati razliku. Gotovo se izjednačila i društveni proizvod po stanovniku Hrvatske je te godine samo 5 posto veći.

80-ih je gospodarstvo Jugoslavije stagniralo, pa je rast društvenog proizvoda od 1982. do 1987. neznatan. No i to malo rasta je bilo veće u Hrvatskoj nego u Srbiji, pa se razlika popela na 29 posto veći društveni proizvod po stanovniku Hrvatske od Srbije. Vojvodina je imala čak blagi pad.

Znači, možemo zaključiti da je u prosjeku Hrvatska za vrijeme Jugoslavije bila otprilike 20 do 30 posto razvijenija od uže Srbije, a pri kraju tek 10-ak posto razvijenija od Vojvodine. Spojimo li podatke Vojvodine i Srbije, može se govoriti o oko 15-20 posto većoj razvijenosti Hrvatske za vrijeme Jugoslavije.

Upropastila samu sebe stalnim ratovanjem

Ranih 90-ih traju ratovi u Hrvatskoj i BiH, uz direktnu podršku Srbije. Većina BiH je okupirana i razrušena, kao i trećina Hrvatske. Ali podaci o ekonomskoj razvijenosti pri kraju rata, 1995., iznenađujući su. Ne samo da Hrvatska, unatoč okupaciji trećine teritorija i ratnim razaranjima, nije nazadovala i postala manje razvijena od Srbije već se dogodilo potpuno suprotno.

Podaci Svjetske banke pokazuju da je 1995. bruto društveni proizvod (BDP) po stanovniku Hrvatske iznosio 4917 dolara, više nego dvostruko (123 posto) od BDP-a po stanovniku Srbije, koji je iznosio 2208 dolara. Ispada da je ekonomski u ratu daleko više izgubila Srbija, iako se rat vodio na teritoriju Hrvatske.

Inflacija je divljala u Hrvatskoj i Srbiji ratnih 90-ih godina, ali je već 1994. u Hrvatskoj situacija stavljena pod kontrolu uvođenjem kune. 1995. inflacija u Hrvatskoj pada na 4 posto godišnje, dok je u Srbiji bila veća od 80 posto. Srbija je sve do 2003. imala problema s dvoznamenkastom stopom inflacije, dok ju je Hrvatska već 1995. smanjila na manje od 5 posto.

Zbog sankcija, rata, kriminala, korupcije, inflacije, rata na Kosovu, NATO bombardiranja i drugih problema, bruto društveni proizvod (BDP) po stanovniku Srbije do 2000. drastično pada, na tek 915 dolara. Hrvatski je blago pao, na 4887 dolara, golemih 434 posto više nego Srbije.

Do 2008. i početka krize BDP po st. Hrvatske raste na 16.416 dolara, a Srbije na 7101 dolar. Hrvatski je 131 posto veći, više nego 1995. Podsjetimo se, društveni proizvod Hrvatske je za vrijeme Jugoslavije bio 15-20 posto veći.

Do 2015. se razlika smanjuje, primarno zbog katastrofalnih ekonomskih politika koje provodi Hrvatska u vrijeme krize, a to su uvođenje novih poreza, povećanje postojećih, masovno zaduživanje, masovni otkazi u privatnom sektoru, dok je broj radnika u javnome bio stabilan… Dok je većina država izlazila iz krize u roku od dvije do tri godine, Hrvatskoj je trebalo šest. Hrvatski BDP po stanovniku je 113 posto veći nego BDP Srbije, izraženo u dolarima.

Do 2021. apsolutna razlika raste, sa 6344 dolara u korist Hrvatske na 8184 dolara. Ali relativna razlika se smanjuje, pa je 2021. BDP po stanovniku Hrvatske bio “samo” 89 posto veći nego BDP po st. Srbije. Vrijedi ponoviti, u doba Jugoslavije je Hrvatska bila 15 do 20 posto razvijenija od Srbije.

Politika ratova još živi u Srbiji

Malo je država u povijesti u tako kratkom povijesnom razdoblju izgubilo toliko mnogo diplomatske, geopolitičke i ekonomske moći kao Srbija. Apsolutno nitko nije imao koristi od ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije i primarno se radi o ljudskoj tragediji, sumraku morala i razuma.

Ali ekonomski gledano, Srbija je svim tim ratovima osudila svoje stanovništvo na zaostalost, nizak životni standard, bijedu i utrku za sustizanjem standarda Hrvatske, kojemu je bila puno bliže u vrijeme Jugoslavije.

Da nije bilo ratova, vjerojatno bi skupa s Hrvatskom bila dio EU, na međusobnu korist jedne i druge države. 


Izvor: www.index.hr


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.