Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj posljednjih godina sve manja, kada gledamo udio zaposlenih među radno aktivnim stanovništvom, među najlošijima smo u Europskoj uniji. Činjenica je da značajan postotak stanovništva ne radi, ne traži posao i ne školuje se što nameće pitanje – zašto mnogi koji mogu – ne rade?
Luksuzne novogradnje njihov su ured, a glavni cilj – pomoći drugima u jednoj od najvažnijih odluka u životu – kupnji idealnog doma. Posao je to agenata za nekretnine.
Unatoč činjenici da se nekretnine najčešće prodaju i prije nego što se uopće mogu vidjeti – Hrvati nisu previše zainteresirani za obavljanje tog posla.
“Zadnji put kad smo prije godinu dana napravili natječaj imali smo četrdsetak prijava. Od toga smo pozvali 13 ili 14 ljudi na razgovor. Polovina njih je došla, a ostali su imali neki izgovor.”
Sanjin Rastovac, direktor i agent Sky nekretnina
Više od pola milijuna stanovnika u dobi od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se. To je gotovo 22 posto radno aktivnog stanovništva.
Lošije od nas su Rumunjska, Italija i Grčka. No kada bismo se uspoređivali s boljima, primjerice Švedskom – još bi više od 300 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.
Udio neaktivnih stanovnika
Foto: HTV / HRT
Neki su u toj situaciji zbog bolesti, invaliditeta ili zato što se moraju skrbiti za obitelj, no ima onih koji posao neopravdano odbijaju.
10 tisuća odjavljenih s HZZ-a jer su odbili posao
– Nešto više od 10 tisuća je osoba koje su odjavljene iz evidencije iz razloga što aktivno ne traže posao, što znači da se nisu odazvale na neki naš poziv, da su uzrokovale odbijanje zaposlenja ili da su same odbile ponuđeno zaposlenje, kaže Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja za Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
U Njemačkoj, Nizozemskoj i Češkoj radi 70% starijih od 55
Ipak, u skupini ljudi bez posla, koji ga ne traže i ne školuju se, najviše je onih starijih od 55 – i u Hrvatskoj i u EU-u. Razlika je što u Hrvatskoj radi samo oko polovina ljudi u tim godinama, dok je primjerice u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Češkoj zaposleno više od 70% starijih od 55 godina.
“To su vam ljudi koji su većinom zbog dobi zamijenjeni sa mlađima. Naprosto dobiju otkaze i pošalje ih se na burzu da dočekaju prijevremenu mirovinu.”
Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika
No, mali je broj onih koji i u mirovini rade, tek malo više od 2%. To je skoro pa najniži postotak u EU. Naime, prosjek Europske unije je oko 20% a u skandinavskim zemljama ide i do 60%. I danas je ogroman udio onih koji rade na crno.
Trenutačno je na Zavodu za zapošljavanje oko 110 tisuća osoba, a otvoreno je 15 tisuća radnih mjesta. Neovisno o dobi i zaposlenju, svi mogu upisati neku iz širokog spektra besplatnih edukacija kako bi postali konkuretniji na tržištu rada. Uvjet je samo jedan – volja za učenje i rad.
U idućim bi godinama moglo nedostajati čak 400 tisuća radnika
Problem radne snage u Hrvatskoj u idućoj bi godini mogao biti još izraženiji. Kako se u našoj zemlji predviđa daljnje smanjenje broja stanovnika, u idućim bi godinama moglo nedostajati čak 400 tisuća radnika, koje ćemo morati nadomjestiti daljnjim uvozom radne snage. Trenutačno je u Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća stranih radnika koji pokrivaju ponajviše one djelatnosti i projekte koji se ne mogu zaustaviti, prije svega u turizmu i građevinarstvu…
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Izvor: vijesti.hrt.hr
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
Dio Vijesti.TV medije.
