Naslovnica BIZNIS Plenkovićeva borba protiv poskupljenja je prevara

Plenkovićeva borba protiv poskupljenja je prevara

62
0

UVOĐENJE eura je olakšalo usporedbe između Hrvatske i zemalja eurozone u pogledu plaća i cijena, čime su mnogi ostali neugodno iznenađeni. Razotkrivena je, bar za one koji to nisu znali, činjenica kako Hrvatska ima relativno visoke cijene s obzirom na plaće.

To je poremetilo planove premijera Plenkovića i vlade, koji žele da uvođenje eura bude impuls za rast političkog rejtinga HDZ-a, a ne povod za nezadovoljstvo građana i propitkivanja. Efekt zaokruživanja, koji se očekivao, uz lakšu usporedbu plaća i cijena doveo je do vala nezadovoljstva.

Plenković inzistira na tome da se priča o “godini isporuke”, kako je sam nazvao 2022., a ne o problemima koji očekuju Hrvatsku u 2023. Ljut na trgovačke lance teatralno najavljuje kako će vlada uvesti mjere i zaštititi građane od poskupljenja.

No, niti je za projekte i uspjehe u “godini isporuke” odgovorna njegova vlast niti će biti odgovorna za prestanak rasta cijena. U prvom primjeru preuzima isključive zasluge za rad nekoliko vlada, a u drugome se samo radi o predstavi za javnost.

“Godina isporuke” nije Plenkovićeva zasluga

Ulazak u eurozonu, ulazak u schengensko područje i Pelješki most su najčešće stvari koje se navode kao dokaz “godine isporuke”, ali nijedna od tih stvari nije zasluga Plenkovića i njegove vlade. Radi se o državnim ciljevima koji su određeni prije dolaska Plenkovića na vlast.

Ulazak u eurozonu jednostavno proizlazi iz ulaska u EU jer Hrvatska nije dogovorila tzv. opt-out za euro, tj. u pristupnim pregovorima nije dogovoreno da se neće prihvatiti euro. Od svih država EU samo je Danska ispregovarala da neće prihvatiti euro.

Stoga se znalo da će Hrvatska prihvatiti euro još od trenutka ulaska u EU 2013., a članstvo je zatraženo još 2003. Tada su na vlasti bili Ivica Račan i vlada pod vodstvom SDP-a. Status kandidata za članstvo je dobiven 2004., a pristupni pregovori su počeli 2005., u vrijeme Ive Sanadera.

Osam različitih vlada je sudjelovalo u cijelom procesu, sa šest premijera (od kojih je jedan Plenković) i dva guvernera Hrvatske narodne banke. Proces je na kraju rezultirao ulaskom u eurozonu i schengensko područje, a Plenković nema pravo preuzimati zasluge za nešto što bi se dogodilo s ili bez njega. Čisti politički oportunizam.

Predstava za javnost

Najveća je predstava za javnost koju Plenković orkestrira, a ministar gospodarstva Davor Filipović u njoj igra glavnu ulogu, navodna borba vlade protiv rasta cijena nakon uvođenja eura. Famozni popis cijena 80 proizvoda za koji vlada traži da deset trgovačkih lanaca dostavi državi i javno objavljuje na brzinu je zamišljen te neprovediv.

80 proizvoda ne zvuči puno, ali zbog velikog broja različitih proizvođača radi se ustvari o puno većem broju artikala, do 2000. Ministarstvo gospodarstva je dopis poslalo Konzumu, KTC-u, Lidlu, Kauflandu, Plodinama, Sparu, Tommyju, Studencu, NTL-u te Mlinu i pekarama.

Među proizvodima čije cijene bi se ubuduće trebale javno pratiti su riža, brašno, više vrsta kruha, tjestenina, više vrsta svježeg mesa, namazi, zamrznuta i konzervirana riba, više vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, maslac i margarin, ulje, više vrsta voća i povrća, šećer, sol, dječja hrana i napici. Kako za svaki od tih proizvoda postoje više proizvođača, različite cijene, kvalitete i pakiranja, trebali bi se dostavljati podaci o svima.

Zahtjev da trgovci dostavljaju državi na uvid cijene podsjeća na početak socijalističkih praksi centralnog državnog određivanja cijena, nešto od čega je i Jugoslavija brzo odustala. Ali kako se radi o običnoj predstavi za javnost, još se uvijek ne treba bojati scenarija u kojem će država reguliranjem cijena dovesti do nestašica.

Inflacija u eurozoni pada, padat će i u Hrvatskoj

Možemo pretpostaviti da Plenković zna, tj. rekli su mu savjetnici, da će cijene u Hrvatskoj uskoro početi padati. Naime, Hrvatska kao mala otvorena ekonomija, koja je usko trgovinski povezana s EU, ovisi o kretanju cijena u ostalim članicama.

A inflacija u eurozoni pada. U listopadu 2022. je iznosila 10.6 posto na godišnjoj razini, u studenome 10.1 posto, a prosincu 9.2 posto. Za pad je najviše odgovorna energija, tj. pad cijena goriva, plina i električne energije, ali kao što je rast cijena energenata uvod u rast cijena hrane, isto vrijedi i obratno.

Rast cijena hrane već usporava, a cijene neprerađene hrane padaju od listopada 2022. Samo je pitanje vremena kada će se pad cijena preliti na Hrvatsku jer Hrvatska sa zemljama eurozone ostvaruje 80 posto ukupnog uvoza i izvoza.

Hrvatska najviše uvozi iz Italije i Njemačke. Inflacija u Njemačkoj pada od listopada, kao i veleprodajne cijene te proizvođačke cijene. U Italiji inflacija još nije počela padati, ali padaju proizvođačke cijene (koje su ionako važnije u kontekstu Hrvatske).

Podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske (DZS) također pokazuju da dolazi kraj ere rasta inflacije. Dapače, cijene su u prosincu 2022. bile niže za 0.3 posto nego u studenom iste godine. Padaju i proizvođačke cijene iako isključivo zbog pada cijene energije. Ali pad cijena energije nagovještava pad cijena ostalih proizvoda.

Cijene će neminovno prestati rasti, Plenković i Filipović će to iskoristiti

Ukratko, već od prije dolaska eura u Hrvatsku postoje znakovi početka kraja rasta cijena, zbog samih ekonomskih fundamenata, a ne zbog državnih dekreta. Od svih članica EU, Mađarska je najviše intervenirala u cijene. Ograničavale su se cijene brojnih prehrambenih namirnica i goriva. Pa ipak joj je inflacija u prosincu 2022. bila najveća u EU, čak 24.5 posto (Hrvatska je 13.1 posto).

Plenković to zna, ili su mu to savjetnici rekli, pa iskorištava skori kraj rasta cijena i unaprijed najavljuje uvođenje “mjera” kojima će natjerati trgovačke lance da ne podižu cijene. Predstavlja se kao autoritet koji će “lupiti šakom o stol” i zaustaviti rast cijena.

Tako će slavodobitno kada cijene prestanu rasti, ne samo energenata nego i hrane, moći tvrditi da su on i njegova vlada zaslužni za to. Činjenica da kraj rasta inflacije nema veze s bilo čime što vlada radi glasačima neće biti bitna. Postojat će podaci DZS-a koji pokazuju pad cijena, Plenković ili Filipović će slavodobitno izjaviti da je to njihova pobjeda i na tome će skupiti političke bodove.

Najbolje od svega je što oporba neće imati argumenata da efikasno opovrgne Plenkovićeve i Filipovićeve “alternativne činjenice”, a upravo je oporba tražila da država nešto učini i time unaprijed poklonila trenutnoj vlasti političku pobjedu.

“Subvencije su pogonsko gorivo za rast cijena”

Za komentar vladinog plana o prikupljanju i objavljivanju cijena 10 najvećih malotrgovaca u Hrvatskoj smo se obratili poslovnom konzultantu i ekonomskom analitičaru Hrvoju Serdarušiću.

“Ako su htjeli da cijene budu javno objavljene, mogli su dati par milijuna kuna donacija prošle godine potrošačkim udrugama da imaju ‘white-board’, tj. da prate cijene maloprodajnih trgovačkih lanaca. Tako se ne bi država petljala u administraciju cijena, što u pravilu nikad ne završi dobro”, odgovara nam.

“S druge strane, povećanje cijena u cijelom lancu distribucije, ‘od polja do police’, ne dolazi samo od završne trgovačke marže nego i od svih sudionika. Ako se vrši samo pritisak na jednu točku, to je jalov posao. Ako se želi zaustaviti inflacija, trebalo bi preispitati subvencioniranja koja provode sve europske vlade, pa tako i Hrvatska, a to je pogonsko gorivo za inflaciju. ECB na to upozorava u zadnje vrijeme”, pojašnjava.

“Očito je da dio sustava nije bio spreman za euro”

Smatra da se Hrvatska ipak nije dobro pripremila za ulazak u eurozonu. “Hrvatska je imala najkraće vrijeme pripreme za ulazak u eurozonu, a k tome smo i jedini koji su ulazili za vrijeme izrazito povišene inflacije. Očito je da dio sustava nije bio spreman, pa se sada ne treba čuditi i rastu cijena, unatoč tome što imamo nakon dugog vremena, u prosincu, prvi mjesečni pad inflacije. Siječanj, tako se očekuje, imat će rast, pa ćemo to znati za mjesec dana i koliko je to bilo”, zaključuje Serdarušić.

S obzirom na trend u ostatku eurozone, poglavito u zemljama koje su glavni trgovinski partneri Hrvatske, inflacija će početi padati vjerojatno u veljači ove godine. Već je pala u prosincu 2022., ali se očekuje povratak rasta tijekom siječnja.

Zadnjih mjeseci 2022. je inflacija padala ne samo u eurozoni nego i u SAD-u, što daje nadu da će inflacija biti stavljena pod kontrolu prije dolaska krize. Hrvatska će svakako biti jednostavno nošena valom svjetskih trendova, a Plenkovićevo i Filipovićevo buduće obznanjivanje da su oni i vlada zaustavili rast cijena bit će čista politička laž.


Izvor: www.index.hr


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.