Ne postigne li se dogovor, SAD bi mogle prvi put bankrotirati

Diže li se zapravo previše panike na svjetskim tržištima oko ovoga što se događa u SAD-u? Drugim riječima može li se dogoditi da demokrati i republikanci ne postignu dogovor?

– Sve je moguće, ali izgledi za to su jako mali. Financijska tržišta su relativno stabilna te nam signaliziraju da je vjerojatnost ovakvog nečega, malo vjerojatna. Tržišta se ne boje, rekao je u središnjem Dnevniku Denis Alajbeg sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Prema najnovijim procjenama Kongresnog odbora za proračun SAD-a, može se očekivati gomilanje gotovo 20 tisuća milijardi novog nacionalnog duga u sljedećih 10 godina. Koliko je to zabrinjavajuće za ekonomiju poput SAD-a.

– To su nominalne brojke, izgledaju visoke. Moramo vidjeti može li ekonomija financirati dug. Američka ekonomija je inovativna i produktivna, u stanju je bez većih poteškoća financirati obveze. 

Republikanci optužuju demokrate za preveliku potrošnju. Smanjenje bi najviše pogodilo radnike i srednji sloj. U kakvoj su oni sada situaciji nakon svih posljednjih globalnih kriza?

– Nemamo još sve točne informacije o dogovoru, neslužbeno znamo da neće biti dramatičnog rezanja 2024. i 2025. Budžet bi trebao na istoj razini kao 2023. Ne postoji opasnost dramatičnog rezanja američke potrošnje.

U slučaju nepostizanja dogovora o podizanju visine javnog duga SAD bi se našle u velikom problemu. Kako bi se američki problem reflektirao na globalnom planu?

– Bilo bi strahovito velikih turbulencija. Ali kratkoročno. Pretpostavka je da bi se tržišta prije ili kasnije stabilizirala na nekom novom nivou.

Kako bi se snašla EU pa onda i Hrvatska.

– U slučaju da SAD ima problema, čitav svijet problema. Ako bi došlo do obustave isplate iz američkog proračuna, došlo bi do slabljenja. Ako bi to potrajalo dulje, došlo bi do poprilično žestoke recesije u SAD-u, usporedivo s onom krizom iz 2007. do 2009. godine.

Kina već danima ismijava stanje američkih financija. Upozorava da takva država ne smije biti jamac globalne valute. Koliko ovakva američka situacija utječe na status dolara kao preferirane valute međunarodne trgovine?

– Poziciju dolara određuje veličina, snaga, inovativnost i produktivnost određene ekonomije, a u tome SAD prednjači. O propasti i slabljenju dolara govori se već 50 godina, a i dalje smo svjedoci izrazite važnosti ove valute. 

“Vremena je sve manje”

Ne postigne li se do tada dogovor Bijele Kuće i republikanaca, Sjedinjene Države mogle bi prvi put u svojoj povijesti bankrotirati. 

Američki dug dosegnuo je vrtoglavih trideset jedan bilijun 400 milijardi dolara, pa republikanci traže oštro rezanje proračuna dok se demokrati tomu protive. 

Vremena je sve manje, i ako se u idućih nekoliko dana ne postigne dogovor, država neće imati novca za plaće svojih zaposlenika. 

Gospodarska budućnost SAD-a ovisi o 130 milijardi dolara, za koliko republikanci traže da se smanji državna potrošnja.

– Želim reći američkoj javnosti da nećemo odustati. Nećemo bankrotirati i riješit ćemo problem. Radit ćemo na tome sve dok se dogovor ne postigne. No moramo biti iskreni, trebamo trošiti manje nego do sada. Nije moja krivnja što se demokrati ne mogu suzdržati od potrošnje, ističe predsjednik Zastupničkog doma SAD-a iz republikanskih redova, Kevin McCarthy. 

S druge strane, demokrati ne pristaju na takvo smanjenje potrošnje jer bi to najviše pogodilo srednji i radnički sloj stanovništva. 

– Demokrati neće potpisati katastrofalno rezanje plaća za učitelje, pomoć u hrani ili Medicaidu. Gospodin McCarthy treba se uozbiljiti jer će u suprotnom uvesti državu u spiralu recesije, ističe Peter Aguilar, predsjednik Zastupnika Demokrata. 

Prepucavanja između Bijele kuće i republikanaca o visini javnog duga koji je prešao 31 bilijun 400 milijardi dolara morat će se uskoro privesti kraju, jer novca jednostavno više neće biti ako se hitno ne podigne granica javnog duga.

– Vrlo je vjerojatno da ćemo početkom lipnja ostati bez financijskih sredstava za ispunjenje svih državnih obveza. Ne vidim više prostora da rastegnemo taj novac do sredine lipnja, kaže ministrica financija Janet Yellen. 

Strah se uvukao i među rejtinške agencije koje ozbiljno razmišljaju o snižavanju kreditnog rejtinga SAD-a.

Dok na tržištima kapitala vlada nesigurnost bez obzira na pozitivne vijesti iz tehnološkog sektora koji gura indekse prema gore.

– Javni dug svima je na pameti. Investitori nas stalno zovu i postavljaju samo dva pitanja: Što će se dogoditi s tržištima ako dođe do bankrota i što da naprave sa svojim portfoliom, da kupuju ili da prodaju, kaže burzovni mešetar Adam Coons. 

Odgovor na to pitanje saznat ćemo najkasnije do 1. lipnja, kada će, ne bude li dogovora, biti prijeđena crvena linija, nakon čega slijedi bankrot Sjedinjenih Država.