Industrija tekstila jedan od najvećih zagađivača okoliša

Industrija tekstila, odjeće i obuće smatra se jednim od najvećih zagađivača, naime sve je prisutniji model tzv. brze mode koji dodatno povećava količine tekstilnog otpada i zbog načina proizvodnje zagađuje okoliš. Na globalnoj razini godišnje tako nastaje 92 milijuna tona tekstilnog otpada.

Tko god je čistio ormare i odlučio se riješiti viška odjeće ili one koja je stara i dotrajala, a nije pristalica bacanja u kontejnere naišao je na problem. Tekstilni otpad može se odložiti jedino u reciklažnom dvorištu, a ondje se stara odjeća gomila i čeka da se razgradi. Ipak, rješenja postoje.

Socijalna zadruga Humana nova osnovana je prije trinaest godina, a do sada su sakupili tri pol tisuće tona tekstila.

Zbrinjavaju i recikliraju tekstil, šivaju nove odjevne predmete. Ne bacaju ništa. Za njih ne postoje ‘stare krpe’, baš svaki dio dotrajale odjeće dobiva novu svrhu.

– Vrlo nam je bitno u našoj proizvodni odakle je ta tkanina, ili je lokalno nabavljena ili je isključivo certificirana sa pravim porijeklom jer u brzoj modi se ne razgovara previše o eksploataciji resursa tako da nam je bitno imati kvalitetan i certificiran materijal sa porijeklom što dovodi do kvalitetnijeg proizvoda, rekao je Ivan Božić, socijalna zadruga Humana nova Čakovec.

Ova socijala zadruga krenula je putem održivosti. Tekstil koji kod njih donesete reciklira se i regenerira pa iz njihovih prostorija izlazi u svijet osvježen, redizajniran, obnovljen i spreman za novu upotrebu.

U današnje vrijeme, kada se svijet suočava s izazovima poput klimatskih promjena, prekomjerne potrošnje i proizvodnje otpada, održivost postaje sve važnija. Jedan od načina na koji pojedinci mogu pridonijeti održivijem načinu života jest preispitivanje svojih potrošačkih navika, posebice kada je riječ o modi. Sve je više kupaca koji se zbog toga okreće second hand kulturi.

– Najstariji komad koji smo imali bio je 60-ak godina star kaput koji je po kroju i sastavu materijala bio savršen. Najinteresantnije je što se taj kaput nosio i čistio i dan danas bolje izgleda od nekih drugih novijih stvari u dućanu, rekla je Marija Pavišić, second hand trgovina.

Kupovanje second hand odjeće predstavlja mnoge prednosti, prije svega uštedu novca. Raste interes potrošača za takvom održivom potrošnjom. Jer mnogi su svjesni da brza moda privlači mase svojim jeftinim, trenutačno dostupnim komadima loše kvalitete.

– Velika je potražnja što se tiče second hand u starijoj generaciji jer ljudi vole vidjeti drugačije stvari koje ih vraćaju u prošlost, dok mlađi imaju osviještenost ekologije, rekla je Pavišić.

Na globalnoj razini godišnje nastaje 92 milijuna tona tekstilnog otpada, a očekuje se da će taj broj do 2030. godine narasti do čak 134 milijuna.

Studije pokazuju da većina nas uvijek iznova nosi iste komade odjeće, dok veći dio garderobe ostaje netaknut.

Unatoč tome, kupce često privlače jeftini odjevni predmeti koji imaju kratak vijek trajanja te se tako potiče prekomjerna potrošnja.

Francuzi više ne žele lošu i jeftinu odjeću u svojim trgovinama pa su predložili zakon koji bi zaštitio sve dionike u lancu prodaje i kupovine odjeće.

Raste i svijest trgovaca i potrošača o kvaliteti i dugovječnosti odjevnih predmeta.