Naslovnica BIZNIS Ekonomist: Inflacija neće tako brzo nestati, nije ona kuga da se od...

Ekonomist: Inflacija neće tako brzo nestati, nije ona kuga da se od nje sakriješ

55
0

ZORAN Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu gostovao je u Newsroomu N1 televizije u kojem je komentirao gospodarsko stanje u Hrvatskoj.

“Teško je reći da Branko Bačić može potrošiti stotine milijuna eura u 23 tjedna. Iz svog iskustva mogu reći da ti projekti moraju biti pripremljeni jer je financiranje zadnja točka u tom procesu. Meni je žao što on nije govorio o broju projekata. Da bi donio konačnu odluku je li to izvedivo ili nije, mora prvo vidjeti te projekte. Financiranje je zadnja točka projekta”, rekao je ekonomist Zoran Aralica.

“Polako ulazimo u predizborno razdoblje”

On navodi kako je poanta u tim projektima to što se pravila igre moraju mijenjati u hodu, to jest, mora se ići prema pojednostavljenju i traženju novih modela baš, kako kaže, zbog toga što znamo kako je obnova na Baniji tekla.

“Usudio bih se reći da polako ulazimo u predizborno razdoblje i svi koji sudjeluju u tom procesu će tražiti poene za sebe, a to je obnova Banije. Nitko po meni ne bi imao ništa protiv ako se Bačićeve riječi ostvare, ali da će se tražiti pozitivni poeni, hoće. Hrvatska je već 8 mjeseci u vrućici.

“Uvođenje eura znači i uvođenje realnih pokazatelja, ali i određenu stopu inflacije”

Uvođenje eura automatski znači i uvođenje realnih pokazatelja koje dovodi ta valuta. Hrvatska i Europska unija još od četvrtog mjeseca bilježe temperaturu koja polagano raste, no to je neka društvena determinanta koja je neizbježna i od koje boluje cijela Europa, pa i šire”, rekao je Aralica te dodao: “Uvođenje eura znači i određenu stopu inflacije. Druga je poanta odrediti što je cilj, a što je sredstvo.”

Ekonomist kaže kako je Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina cilj ulazak u Europsku uniju, pa u Schengen, zatim u eurozonu, umjesto da nam to bude sredstvo. Cilj treba biti poboljšanje života, a Schengen, EU i eurozona trebaju biti alati.

“Ulazak u EU znači jako malo ako ti nemaš čime doprinijeti toj uniji”

“Nije isto jeste li ušli u Europsku uniju 2004. ili 2013. kao Hrvatska. Ulazak u EU znači jako malo ako ti nemaš čine doprinijeti toj uniji. Ako ti stvoriš velika očekivanja, uvijek se dogodi da se pojavi određena doza razočaranja. Bolje bi bilo pričekati i bolje se pripremiti, a ne ulaziti u eurozonu pod tako velikom stopom inflacije. Međutim, to je od strane politike bilo negirano, to se moralo izvršiti.

Mi smo treći po najgorem BDP-u EU, ali smo deveta ili deseta zemlja po visini cijena hrane. Ta vrućica od koje bolujemo nije ista kao covid, skrivali smo se u kući, ali inflacija ima individualne posljedice. Svako kućanstvo gleda svoj set interesa. Uspješan si onoliko koliko radiš konvergenciju prema Europskoj uniji.”

“Ušli smo u sve živo, što sad?”

Više ne postoji priča o konvergenciji standarda, imate samo priče o tome da se alati pretvaraju u ciljeve, a sad je tih alat ponestao. Ušli smo u sve živo, što sad? Sad ne možemo procijeniti je li to doprinos ili odmaže kad nemamo više ciljeva. Što je sad s nezaposlenosti, što je s prosjekom plaća ili s BDP-om?” upitao je.

Aralica navodi kako ne postoji jednoznačan odgovor jesu li u pravu vlada ili trgovci.

“Ono što je bilo nužno je praćenje cijena. To je jedan mehanizam prema kojem se moglo pratiti kakva je košarica dobara, kakve su ulazne cijene, itd. Vrlo je malo alata koje država može primijeniti protiv poslodavaca. Puno bi bilo više alata da je to analitički okej odrađeno, a automatski bi imali bolju podlogu za tvrditi nešto. Kod nas su ponder bile cijene energenata, a sad je krenulo na cijenu hrane. Još nije kasno za validno praćenje cijena.

“Inflacija neće tako brzo nestati”

Inflacija neće tako brzo nestati, nije ona kuga da se od nje sakriješ kod kuće”, rekao je pa dodao: “Ne vjerujem da će nastupiti nagla promjena od vrućice prema nekom zdravom stanju jer je Europa u ratnom stanju. Mi ne možemo očekivati apsolutnu stabilizaciju stanja i poboljšanje. Možemo očekivati poboljšanja i pogoršanja. Definitivno je problem kako percipiraš sve te rizike.”

Ekonomist kaže da s jedne strane stoje cijene energenata, s druge strane je OECD politika, a s treće strane institucije koje rade kao što rade.

“Imamo ono što imamo. Minimalno rečeno, 2023. godina će biti izazovna. Uvijek se moraju nuditi rješenja, kako će se ona prihvatiti ovisi, mora se sačuvati dio samokritike”, zaključio je Aralica

Pratite nas na socijanim mrezama ispod.?


Izvor: www.index.hr


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u


Dio Vijesti.TV medije.